Šibensko-kninska županija

Šibensko-kninska županija smještena je u središnjem dijelu Hrvatskog Jadrana.

Najveći grad je grad Šibenik koji je ujedno i administrativno središte, a ostali gradovi u županiji su Knin, Drniš, Skradin i Primošten.

Županija graniči sa Zadarskom na sjeveru i Splitsko-dalmatisnkom županijom na jugu, te je cestom izvrsno povezana sa cijelom Hrvatskom.
Najbliži aerodromi su u Zadru i Splitu.

Utvrđeni grad Šibenik podigli su Hrvati negdje oko 9. stoljeća.
Razvojem srednjovjekovne hrvatske države razvija se i Šibenik, te se prvi put spominje u 11. stoljeću u darovnici kralja Petra Krešimira IV.
Nedugo zatim za posjedovanje Grada bore se mnogi narodi, od Austro-Ugara preko Bizanta do Mlečana, no Grad i dalje napreduje, širi se i razvija kulturu, umjetnost, pomorstvo, trgovinu i cjelokupni gospodarski razvoj.
Pod venecijskom vlašću Šibenik je bio dugih četiristo godina, no iz tog perioda proizašli su najznačajniji povijesni i kulturni spomenici i znamenitosti današnjeg Grada.
Jedan od njih je i današnji glavni simbol Grada – katedrala Sv. Jakova.

Katedrala Sv. Jakova
Zamislite se u 15. stoljeću, kako promatrate zapanjujuću građevinu od bijelih kamenih blokova kako para oblake bez trunka drva ili drugog vezivnog materijala kao potpore, sigurno bi Vam se na trenutak učinilo da sanjate. Danas je upravo ta građevina najznačajnija na šibenskom području, građena točno 105 godina, jedinstvenog gotičkog i renesansnog stila gradnje sa 71 glavom uklopljenom u vanjštinu, a skulpturama i mozaicima uklopljenim u nutrinu – katedrala Sv. Jakova, uvrštena 2000. godine na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske kulturne baštine.

Nacionalni Park Krka
Nacionalni park “Krka” obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
Više na www.npkrka.hr

Nacionalni Park Kornati
Kameni labirint osamdeset i devet otoka, otočića i hridi u moru – to su Kornati. Najrazvedenija otočna skupina u Sredozemlju. Pogled na kornatske otoke iz zraka, s mora… ili s otočnih vidikovaca na more jednako je dojmljiv – a oku potpuno različit. Svaki je vrijedan iskustva i proučavanja. Suhozidi na kornatskim otocima nijemo i postojano svjedoče o mukotrpnosti ljudskog rada na škrtoj zemlji u kamenu okruženom kristalno čistim morem. Kornati – kameno biserje Mediterana.
Na kornatske se otoke povremeno dolazilo i odlazilo. Na otocima je oko 300 kuća. U cijelosti, Kornati su privatni posjed. Devedeset posto vlasnika žitelji su otoka Murtera. Ti su dalmatinski težaci krajem 19. stoljeća od vlastele otkupili otoke i posjede ogradili suhozidima.
Suhozidi su spomenici nevjerojatnoj ljudskoj radišnosti, umijeću i strpljivosti. Često se protežu od obale do obale. Razlog je da ovce ne bi prelazile na tuđi posjed. Samo je na otoku Kornatu oko 260 kilometara suhozida, a na cijeloj površini Nacionalnog parka impresivnih 330 kilometara.
Više na: www.np-kornati.hr