Grad Zagreb

Grad Zagreb, smješten na zemljopisnom, kulturnom, povijesnom i političkom sjecištu istoka i zapada Europe, glavni grad Hrvatske, spaja kontinentalni i mediteranski duh u osebujnu cjelinu. Povoljan geografski položaj između Panonske nizine, ruba Alpa i Dinarida omogućio je spontani nastanak mjesta slobodne komunikacije.

Grad sa sjeverne strane od hladnih sjevernih vjetrova štiti gora Medvednica, a prostrana ravnica i rijeka Sava otvaraju ga prema ostalim stranama svijeta.

Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih su očuvani sve do danas.

Za turskih najezda na Europu, od XIV. do XVIII. stoljeća, Zagreb je važna pogranična utvrda. Barokna obnova grada u XVII. i XVIII. stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare drvene kuće a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada pridonose brojni trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica.

U grad doseljavaju imućne plemićke obitelji, kraljevi službenici, crkveni velikodostojnici i bogati trgovci iz cijele Europe. Otvaraju se škole i bolnice, prihvaćaju se kulturni običaji europskih prijestolnica. Grad prerasta svoje srednjovjekovne granice i širi se prostranom ravnicom. Podižu se prvi perivoji i ladanjska imanja. Zagreb se potvrduje kao upravno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske.

Administrativnim ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, njegov se razvoj još više ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i modernizaciju mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podižu se reprezentativne javne zgrade, ureduju, parkovi i fontane, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.

U XIX. stoljeću broj se stanovnika udeseterostručuje. Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. Grad živi u obilju građanskog društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. S rastom bogatstva i industrije, grad se od 60-tih godina naglo širi prostranom ravnicom uz rijeku Savu gdje niče suvremeni poslovni grad, spreman za izazove trećega tisućljeća.

Grad umjetnosti
Zagreb je grad raznovrsnog i bogatog kulturno-umjetničkog života. Tridesetak stalnih i povremenih kazališta i kazališnih scena, tridesetak muzeja, veći broj galerija te brojni kazališni, glazbeni i plesni festivali uvrštavaju Zagreb na listu gradova umjetnosti. Od klasičnog do alternativnog, od amaterskog do profesionalnog, od intimnog do javnog, mnogostrukost umjetničkih jezika ovdje je odraz svijesti građana. Hrvatsko narodno kazalište nacionalna je kuća baleta, opere i drame. Od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere. Operete i mjuzikli, rock i pop opere u Komediji, britki humor i satira u Kerempuhu, suvremenost na daskama Gavelle, ZKM-a, ITD-a, EXIT-a. Teško je sve nabrojiti, a kamoli istaknuti najbolje. Prosudite sami. Zagreb je domaćin brojnih međunarodnih kulturnih manifestacija. Svjetski festival animiranog filma Animafest po tradiciji je drugi festival animacije u Europi.

Muzički bijenale, Tjedan suvremenog plesa i Eurokaz, međunarodni festival suvremenih kazališta, donose svijet na zagrebačke pozornice. Pokazali smo da se povijest, umjetnost i kultura Zagreba, Hrvatske i Europe čita u arhitekturi grada, no svakako i u brojnim zagrebačkim muzejima. Arheološki muzej čuva tajanstvenu Zagrebačku mumiju. Mumija žene iz egipatske Tebe povijena je u lanenu knjigu s najdužim, još nedešifriranim sačuvanim tekstom etruščanskoga jezika. Muzej grada Zagreba na suvremen način interpretira povijesne događaje u Zagrebu, od prapovijesti do danas. Muzej za umjetnost i obrt osnovan je zajedno sa školom u drugoj polovici 19. stoljeća u svrhu očuvanja tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta. Jedinstvena zbirka umjetnina iz različitih razdoblja i područja izložena je od Univerzijade 1987. godine u Muzeju Mimara.

Strossmayerova galerija starih majstora zbirka je poznatih europskih imena slikarstva, nezaobilazna u upoznavanju umjetnosti od 15. do 19. stoljeća. U susjedstvu je Moderna galerija koja obuhvaća djela svih relevantnijih likovnih umjetnika 19. i 20. stoljeća. Grad je 21. stoljeće dočekao s novom zgradom Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravo otvara svoja vrata. Na Gornjem gradu u bivšem isusovačkom samostanu nalazi se Galerija Klovićevi dvori. Emocije, životnost i simboliku na djelima autora amatera pogledajte u Muzeju naivne umjetnosti. U blizini je Atelje Meštrović, izložbeni prostor kipara Ivana Meštrovića, koji je svojim stvaralaštvom, kao i Rodin, obilježio 20. stoljeće. Prema njegovoj ideji sagrađen je paviljon kružnog tlocrta, koji je danas Dom hrvatskih likovnih umjetnika. Izdvojili smo tek nekoliko mjesta i manifestacija. Zagreb je grad umjetnosti, uvjerite se sami.

Zeleni Zagreb
Zelene oaze za odmor na svakom su koraku u Zagrebu. Nije čest slučaj da neki grad ima svoj park prirode. Tako Zagreb nadomak središtu grada ima Medvednicu, omiljeno izletište. Ulice i trgovi grada isprekidani su zelenim parkovima i perivojima. U 19. stoljeću uređeno je Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu, gdje danas u društvu pjesnika A. G. Matoša možete uživati u najromantičnijoj panorami grada. Dokaz visoke razine građanske kulture u 19. stoljeću jest Lenucijeva „zelena potkova“, niz od osam zelenih trgova kao okosnica Donjeg grada. Najpopularniji među zelenim trgovima jest Zrinjevac, prepoznatljiv po aleji platana koje su prije više od sto godina dovezene iz Trsta. Vodoskoci, glazbeni paviljon i poprsja velikana vremeplov su u prošlost.

Već više od 120 godina mnogobrojni Zagrepčani svakodnevno zastaju kraj meteorološkog stupa i provjeravaju točno vrijeme, dnevnu temperaturu, tlak zraka i količinu vlage. Na Trgu kralja Tomislava, imenovanom po prvom hrvatskom kralju, putnicima vlakom se pruža jedinstven pogled na Umjetnički paviljon i Katedralu. Umjetnički paviljon, mjesto izvanrednih likovnih događanja, sagrađen je kao Hrvatski paviljon povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Inovativna željezna konstrukcija za to doba omogućila je da se paviljon doslovce prenese na današnje mjesto i otvori za općinstvo dvije godine poslije. U blizini je još jedno mjesto za bijeg od gradske vreve. Botanički vrt jedna je od najbogatijih zbirka bilja u Europi s oko 10 000 biljnih vrsta.

Iza zidina oko Katedrale nalazi se park Ribnjak, gdje su u prošlosti svećenici petkom lovili ribe za postan objed. U istočnom dijelu grada leži prostrani perivoj Maksimir. Najveći zagrebački park oblik engleskog parka kao i slikovite paviljone dobio je već u 19. stoljeću, a u prvoj polovici 20. stoljeća postaje i dom za životinje u poznatome zoološkom vrtu. Izvan uže gradske jezgre na brežuljku nalazi se središnje gradsko groblje Mirogoj. Monumentalne arkade, paviljoni i kupole s kraja 19. stoljeća djelo su istaknutog arhitekta Hermanna Bolléa. U doslovnom smislu ovo je mjesto mira za preminule istaknute osobe i jedno od najljepših groblja u Europi, ali ujedno i predivan park i umjetnička galerija na otvorenom.

Plavi Zagreb Bijeli Zagreb
Plava boja je boja grada Zagreba. Nalazi se u grbu grada, a kratkom šetnjom ulicama to postaje vrlo jasno jer su tramvaji, autobusi i uspinjača plave boje, kao i dresovi zagrebačkih sportaša. Sport je oduvijek bio velika strast u ovom gradu. Počnimo s nogometom kao najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Nogometni klub Dinamo, najtrofejniji hrvatski nogometni klub, simbolizira plava boja. Centri za rekreaciju i profesionalno bavljenje sportom rašireni su po cijelom gradu. Košarkaški klub Cibona ima svoju dvoranu nazvanu po legendarnom igraču Draženu Petroviću.

Sportsko-rekreacijski centar Jarun, nekadašnji rukavac rijeke Save, uređen povodom Univerzijade 1987. godine, rekreativcima nudi biciklističke i pješačke staze, sportske terene, a na jezeru se odvijaju međunarodna veslačka natjecanja. Na Jarunu još postoji dio nedirnute prirode – dom za stotinjak vrsta ptica te mnoštvo različitih riba, vodenih životinja i kukaca. Golemi som Jura možda je tek urbani mit, ali svi ribiči koje tamo sretnete priznat će da se nadaju velikom ulovu. Za vrućih ljetnih dana Jarun opravdava svoj drugi naziv „zagrebačko more“ jer plaže vrve kupačima.

Sport je prisutan i u snježnim zimskim danima. Početkom svake godine Zagreb postaje središte Svjetskog skijaškog kupa i opravdava jedan od naziva po kojem je poznat – Bijeli Zagreb grad. Tek pola sata udaljen od središnjeg trga, najviši vrh gore Medvednice, Sljeme (1 035 m) posebno je mjesto u životu Zagrepčana. Brat i sestra, Ivica i Janica Kostelić, najpoznatiji hrvatski skijaši, tu su se pripremali za svoje vrhunske svjetske uspjehe. Promovirali su skijašku stazu na Sljemenu te je uvrštena u svjetski kup. Tijekom cijele godine Sljeme je omiljeno izletište svih uzrasta.

Kultura dnevnog boravka
Zagreb na svim listama uvjerljivo vodi kao grad s najvećim dnevnim boravkom. Čim sunce pokaže svoje zube u rano proljeće, otvaraju se terase kavana, kafića, restorana i slastičarnica. Ulice i trgovi su mjesto za promenadu, uživanje u kavi, druženje i poslovne sastanke. Jedinstvena kombinacija mediteranske srdačnosti i sjevernjačke poslovnosti osvaja na prvu loptu. Kao da se svi poznaju. Tradicionalna Međunarodna smotra folklora, međunarodni ulični festival Cest is d’Best, promenadni koncerti, Martinje te razni prigodni sajmovi dodaju sadržaj uličnom druženju. Današnje druženje u kafićima ima korijene u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu.

Lenucijeva potkova i glavni trg u prošlosti su bili važne točke zagrebačkoga društvenog života. Danas se to područje proširilo na cijelo središte i pješačku zonu, pa čak i izvan nje. Za sve temperamente i uzraste ponešto. Kavane oko Trga bana Jelačića, u svakodnevnom govoru samo Trg, imaju ozbiljnije goste. Preradovićev trg, oduvijek poznatiji kao Cvjetni trg, vole umjetnici i mladi, ali i oni malo stariji. Tkalčićeva ulica, koja je u prošlosti dijelila Gradec i Kaptol te bila puna krčmi i crvenih lampiona, danas je mondeno mjesto susretanja i boravka za cijelu obitelj.

Ako ste romantičniji, u Ilici se ukrcajte u uspinjaču, najkraću žičanu željeznicu na svijetu namijenjenu javnom prometu i za 55 sekunda ste na Gornjem gradu. Sve navedene lokacije mjesta su pravog fenomena, takozvane špice. Svaku subotu oko podneva u središte se slijevaju svi uzrasti. Vrijeme i mjesto za vidjeti i biti viđen. Ritual je uvijek isti: polako se ispija kava, čitaju se subotnja izdanja novina, svrati se do Dolca po svježe namirnice i nakon svega toga obavljenog bez žurbe na pripremu ručka. Svaka četvrt ima svoje mjesto okupljanja, osjećajte se pozvanima jer na tim mjestima će svi znati vaše ime.